Nikad "jedinstvenija" Skupština HNS-a

Manje-više sve je poznato za sutrašnju Skupštinu HNS-a. Davor Šuker je jedini kandidat za mjesto predsjednika s podrškom svih županijskih nogometnih saveza, osim Zadarskog. Dovoljno to govori o "jedinstvu" unutar saveza kojeg u svojim izjavama najave Skupštine ističu Vrbanović i Šuker. Samo, da li je stvarno tako? Igor Štimac je na čuvenoj sjednici u Prosincu 2010. dokazao da i nije,uspio je vrlo lako razbiti to jedinstvo i da nije odustao od tužbe, koju je kasnije dobila njegova struja, mogao je biti danas sasvim ozbiljan kandidat. Nažalost, kao puno puta u životu do sada, zbog nedosljednosti zasigurno ne bi dobio ničiju podršku. Prihvatiti mjesto izbornika i odustati od tužbe ne idu pod vjerodostojnost. 

Kako je uspio te 2010. doći tako blizu u tako "jedinstvenom" savezu? Naravno, istim lobiranjem kakvim se koristi i druga strana, vjerojatno obećavajući pozicije i mjesta. U savezu će uvijek biti nezadovoljnih jer su "oni drugi" na pozicijama u sudačkoj organizaciji, komisijama, Izvršnom odboru i slično. Posebno pod to ide sustav natjecanja. Lukavi Štimac je umjesto smanjenja liga koje je gurala druga strana, predlagao proširenje liga, čime bi lokalni šerifi opet zauzeli važnije pozicije. Izgubio je u glasovanju 25:24, i to točno za jedan jedini po presudi suda iz 2013. nelegalan glas, čovjeka iz NSŽ dubrovačko-neretvanske koji nije trebao sudjelovati u radu Skupštine. Nakon samo 4 godine Skupština je opet "jedinstvena", valjda do nekog novog Štimca. 
Prema Statutu Skupština odlučuje o izboru predsjednika, a delegati na skupštini su po dva (2) izaslanika županijskih nogometnih saveza i Grada Zagreba te udruga članica. Kod HNS-a je to 1.HNL, koja po najavama gubi te zastupnike od ove sjednice izmjenom Statuta HNS-a (skupština donosi i mijenja Statut). Kao što sam točno pretpostavio u prijašnjim tekstovima, dogodit će seosveta za odbijanje prijedloga HNS-a da preuzme 1.HNL. Osim po ta 2 zastupnika, Županijski nogometni savezi koji imaju više od 100 aktivnih klubova imaju predstavnika više, za svakih idućih 50 aktivnih klubova po još jednog člana, ako imaju više od 12.000 registriranih igrača još po jednog, te savez iz kojeg dolazi predsjednik ima pravo na još jednog člana. Tako recimo Grad Zagreb ima najviše, pet (5) članova, dva (2) kao svaki županijski savez, jednoga (1) jer imaju 15.555 registriranih igrača, jednoga (1) jer imaju 117 registriranih klubova i jednoga (1) jer je njihov predsjednik HNS-a Davor Šuker.

Kako se dođe do broja zastupnika u Skupštini, po broju svih tih igrača i klubova pojedinog saveza ? 

HNS ima elektronički sustav Comet u kojem se vode sva natjecanja, klubovi te registracije na području Republike Hrvatske. Sustav je naravno prilično traljav pa imate u splitsko-dalmatinskoj županiji klub iz Župe dubrovačke i slično. Analizom kompletne tablice klubova i igrača iz Cometa s brojkama koje je HNS izbacio dolazi se do nekih drastičnih razlika. Naravno, HNS je vjerojatno "pješke" sve pogledao pa su ti podaci točni (točniji) jer Comet nije ažuriran kako bi trebao. Naime, svakih 5 godina se vrši preregistracija igrača da bi se došlo do točnih podataka. Samo ima i te kako zanimljivih brojeva.

Prvi stupac označava broj zastupnika u Skupštini po pojedinoj županiji na osnovu broja klubova i igrača, u drugoj i trećoj koloni je broj igrača i klubova koje je izbacio HNS, u četvrtoj koloni je broj klubova u Cometu. Zatim redom ide razlika između broja klubova HNS-a i Cometa, pa broj nogometnih klubova, malonogometnih, ženskih, veteranskih, čak i bez imena i podataka, pa bez OIB-a te po nekim gradovima gdje ih je najveći broj.

Posebnom bojom su istaknuti neki neobični brojevi. Tako recimo u stupcu broja klubova koji je HNS priznao imamo četiri saveza s više od stotinu (100) klubova, broja koji donosi zastupnika više. Naravno, ne iznenađuje da su to oni koji su najviše svojim lobijima istaknuti u HNS-u, Grad Zagreb, županija zagrebačka, brodsko-posavska i osječko-baranjska. Posebno zanimljiv je podatak da Grad Zagreb da bi prešao broj klubova i igrača koji mu daju dva (2) čovjeka više na Skupštini ima registrirana čak četrdeset i tri (43) veteranska kluba. Cijeli ostatak Hrvatske ima samo dvadeset (20). Ove ostale županije imaju nogometni klub vjerojatno u svakom naselju s više od tri (3) kuće. Tako osječko-baranjski ima nevjerojatna stotinu i sedamdeset i dva (172) nogometna kluba. 

Onim prevratima 2010. godine recimo u spornoj županiji dubrovačko-neretvanskoj imamo registriranočak sedamdeset (70) malonogometnih klubova koje je izgleda HNS sve brisao pa je razlika između Cometa i HNS-a u toj županiji drastičnih šezdeset i sedam (67) klubova. Umjesto da tu županiju zastupaju tri (3) predstavnika jer sa tim malonogometnim klubovima brojka klubova dolazi do stotinu i šesnaest (116), zastupaju je dva (2) predstavnika jer je broj klubova po HNS-u samo četrdeset i devet (49). Jednako su tim naknadnim prebrojavanjem bez još jednog zastupnika ostale županije splitsko-dalmatinska i vukovarsko-srijemska. Da Comet ne valja i u suprotnom pravcu pokazuje podatak u stupcu razlike u minusu. Nekim županijama su pronađeni neki klubovi, vjerojatno novoosnovani ili zalutali u neku drugu županiju Cometom. Ove razlike ne utječu na broj zastupnika. 

Osim nevjerojatne "ekspanzije" malog nogometa u županiji dubrovačko-neretvanskoj, veći broj MNK-a imaju još neke županije, ali ne tako drastično da prelaze broj nogometnih klubova, osim u županiji šibensko-kninskoj. Mnogi klubovi nisu dostavili svoj OIB što je bila obaveza pa tako imamo aljkave saveze. Opet prednjači županija dubrovačko-neretvanska te osječko-baranjska i zagrebačka.

U posljednjoj koloni su gradovi s veliki brojem klubova koji se ističe u njihovoj županiji. Tako imamoOsijek s čak pedeset i dva (52) kluba, od toga nevjerojatnih trideset i devet (39) malonogometnih ili recimo Zagreb koji ima čak stotinu i tri kluba (103) od čega nevjerojatnih trideset i osam (38) veteranskih. Naravno, to nije ništa nelegalno, sve je po Statutu HNS-a i pojedinih Saveza. Recimo, jednostavno neku lokalnu ligu malonogometnih klubova prebaciš pod pasku HNS-a. Naravno, to se radi samo ako kontroliraš tu udrugu sa svojim glasovima da te ta ista liga ne bi svrgnula u tvom savezu. Samo što su se županijski nogometni savezi i tu dosjetili kako to osujetiti pa su recimo većim skupinama malonogometnih klubova dali mogućnost da u županijskoj skupštini imaju samo predstavnika koji zastupa malonogometne klubove. Time dobivaju broj registriranih igrača i klubova, a klubovi ne mogu uticati u Skupštini. Pošteno kao i Dinamov Statut.

I, eto tako dolazimo do nikad "jedinstvenije" Skupštine HNS-a, nakon svih onih razvrata i prepucavanja.

Arbitražni sud bitan faktor odlučivanja ili samo fikus?

Pritisak Nogometnog sindikata na HNS putem UEFA-e polako daje rezultate. Istina, za sada prilično stidljivo i uz veliki oprez, vidljiv u odlukama HNS-a, što je i djelomično razumljivo - ne žele da netko odlučuje u njihovo ime. Najbolje se to vidi u primjeru Arbitražnog suda koji bi trebao biti neovisna instanca u sporovima unutar HNS-a:

HNS je nakon sastanka, na kojem su sudjelovali predstavnici HNS-a, Udruge klubova Prve HNL, hrvatskih članova ECA-e i udruge "Nogometni sindikat" te predstavnici UEFA-e, organizacije europskih klubova (ECA), organizacije europskih profesionalnih liga (EPFL) i svjetske organizacije igrača (FIFpro), donio priopćenje (04.11.2013.) u dijelu koji je vezan za Arbitražni sud:

"Arbitražni sud HNS-a ostaje u okviru HNS-a, a neovisan je bio i do sada. Novina u Pravilniku o radu Arbitražnog suda HNS-a koji stupa na snagu 01. siječnja 2014. je u tomu da određeni broj arbitara predlažu predstavnici klubova i igrača, a u pojedinom predmetu da svaka strana odabere po jednog arbitra. Dakle, ne radi se o revolucionarnim promjenama, niti će se značajnije izmijeniti rad Suda koji je i do sada odlučivao isključivo temeljem stanja u spisu i propisa."

Prije ovog pritiska, Arbitražni sud je imao samo šest (6) sudaca koje nisu predlagali igrači ili njihovi predstavnici. Od te šestorice sudaca biraju se 3 koja čine vijeće da bi donijeli pravorijek u pojedinom arbitražnom sporu. Od ove godine u Arbitražnom sudu može biti do 15 sudaca, dok u vijeće za pojedini slučaj ulaze i dalje 3. U pravilniku od 01.01.2014., vidljivo je da sada igrači, preko svojih predstavnika, imaju pravo predlaganja arbitara u Arbitražni sud (3-5 sudaca). Zanimljiva je i definicija predstavnika igrača. HNS Nogometni sindikat opisuje ovako ".... na prijedlog udruženja igrača koje priznaje FIFPro, .... " Znači li to da ih HNS ne priznaje, ali moraju popustiti zbog pritisaka iz UEFA-e?

Zbog čega onda HNS tvrdi da se "ne radi se o revolucionarnim promjenama"? Za Nogometni sindikat i igrače svakako je revolucionarna promjena da su od 3 do 5 arbitra u Arbitražnom sudu birana od strane igrača, te da će od sada jedan (1) od njih zastupati igrača u tročlanom Vijeću koje odlučuje o pojedinom slučaju. Naime, u novom tročlanom vijeću jednoga bira igrač, drugog suprotna strana u procesu (klub), dok je treći član opet pod kontrolom HNS-a, jer " ... Za predsjednika Vijeća mogu se odrediti predsjednik, zamjenik predsjednika Arbitražnog suda ili jedan od arbitara kojeg je imenovao Izvršni odbor HNS. Ukoliko se arbitri u roku od 8 dana ne mogu dogovoriti, predsjednika vijeća određuje predsjednik Arbitražnog suda ili njegov zamjenik."

Logično bi možda bilo da se od preostalih sudaca ždrijebom dobije predsjednik, naravno, prvo bi bilo potrebno da se ukine ograničenje tko može biti predsjednik vijeća.

Odluka o imenovanju predsjednika, zamjenika predsjednika i arbitara Arbitražnog suda HNS

Očito je na šta je mislio HNS kad je naveo da se ne radi o revolucionarnim promjenama, jer je prilično jasno da će HNS-ov arbitar odlučivati u svakom slučaju. Naime, predsjednika i zamjenika Arbitražnog suca, kako se vidi iz gore navedenog članka, bira Izvršni odbor HNS-a. Spomenimo i to da je predsjednik Arbitražnog suda Ivica Veselić, a zamjenica Jasna Smiljanić, oboje sa Županijskog suda u Zagrebu, kojima je šef Ivan Turudić.

Novi sastav Arbitražnog suda izglasan je 25.2.2014, a najnoviji, dvanaesti član, od 08.04.2014. je Marijan Miletić, sudac Županijskog suda u Splitu

Arbitri Arbitražnog suda HNS-a:na prijedlog Izvršnog odbora HNS-a:
1. Ivica Veselić - predsjednik - sudac Županijskog suda u Zagrebu
2. Jasna Smiljanić - sutkinja Županijskog suda u Zagrebu
3. Marjan Miletić - sudac Županijskog suda u Splitu
4. Nika Grospić Ivasović - sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu

na prijedlog udruženja igrača:5.  Andrijana Bilić - Pravni fakultet u Splitu
6. Domagoj Rebić - stručni suradnik Nezavisnog hrvatskog sindikata i pravni savjetnik Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi
7. Vanja Smokvina - Pravni fakultet u Rijeci

na prijedlog Udruge profesionalnih klubova Prve HNL:8. Danijel Beljan - odvjetnik u Rijeci9. Vjekoslav Cestar - odvjetnik u Vinkovcima10. Mirko Mastilović - odvjetniik u Puli11. Saša Pavličić Bekić - odvjetnik u Zagrebu12. Vinko Radovani - odvjetnik u Splitu
Spomenimo i da je prekjučer Nogometni sindikat izdao priopćenje u kojem su nezadovoljni radom Arbitražne komisije: nova pravila su im omogućila da odugovlače proces u kojem su dva igrača Osijeka prije tri mjeseca tražila slobodne papire, a Arbitražni sud se još uvijek nije sastao.